Vlasti izvještavaju o rekordnom prirastu žitarica od sadašnjeg useva. Ruska agencija za statistiku Rosstat izvještava da je prikupljeno više od 150 miliona tona žitarica, prema prognozi Ministarstva poljoprivrede od 140 miliona tona. Ovo bi mogao biti apsolutni rekord. Istovremeno, napredak u izvozu prerađenih poljoprivrednih proizvoda je mnogo skromniji. Izvoz brašna iz Rusije je više od 120 puta manji od izvoza pšenice.
I nema mnogo izgleda da se barem poveća izvoz brašna. Logistika kontejnerskog pomorskog izvoza iz Ruske Federacije je skupa i nerazvijena, kažu stručnjaci, a vrijeme skladištenja prerađenih proizvoda je mnogo kraće od sirovina. Analitičari kažu da Rusija može prevazići poljoprivredno "prokletstvo sirovina" samo širenjem domaće proizvodnje.
Žetva žitarica u Rusiji dostigla je 140,2 miliona tona, objavio je u četvrtak Rosstat. Zauzvrat, sakupljanje sjemena suncokreta iznosilo je 3 miliona tona, šećerne repe 13,408 miliona tona, krompira 15 miliona tona. Sakupljanje zatvorenog mlevenog povrća iznosilo je 9,539 miliona tona.
Sada se viškovi nad domaćom tražnjom izvoze. Šef Ministarstva poljoprivrede Dmitrij Patrušev najavio je da će njegova agencija povećati kvotu za izvoz žitarica. Očekuje se da će njegova veličina biti 25 miliona tona bez razbijanja na pojedinačne usjeve.
Nezavisni list iz Rusije podsjeća da se izvozna kvota uvodi svake godine u drugoj polovini poljoprivredne sezone za period od 15. februara do 30. juna. Prošle poljoprivredne godine kvota je bila 11 miliona tona, uključujući 8 miliona tona pšenice i 3 miliona tona ječma i kukuruza. Mjera je namijenjena osiguravanju prehrambene sigurnosti Ruske Federacije, ograničavanju rasta domaćih cijena žitarica, što može dovesti do povećanja troškova i potrošačkih cijena brašna, hljeba, mesa i mlijeka. Međutim, u tekućoj godini Ruska Federacija žanje izuzetan rod žitarica, a posebno pšenice.
U smislu razvoja poljoprivrede, Rusija je i dalje zemlja bogata resursima koja radije izvozi svoje proizvode u inostranstvo nakon preliminarne obrade. Dakle, ako je do kraja 2021. godine iz Ruske Federacije izvezeno oko 38 miliona tona žitarica, obim izvoza brašna će, s druge strane, biti stotinama puta manji.
U 2021. godini izvezeno je oko 260.000 tona pšeničnog i raženog brašna, što je povećanje od 3,3% u odnosu na prethodnu godinu. Izvozni promet od toga iznosio je 86,8 miliona američkih dolara. Pšenično brašno čini 97 posto prodaje. Zemlja je proizvela samo oko 8,2 miliona tona brašna u istom periodu, što čini samo 2% svjetske proizvodnje. S obzirom na trenutnu proizvodnju i izvoz neobrađenog žita, to su prilično skromne količine. Istovremeno, maksimalni obim isporuka brašna utvrđen je 2019. godine, kada je Ruska Federacija izvezla 314,6 hiljada tona za 103 miliona dolara. Potencijal za povećanje izvoza brašna je relativno mali. Stručnjaci iz centra "Agroexport" pri Ministarstvu poljoprivrede procijenili su da zemlja može da izveze najviše do 430 hiljada tona pšeničnog brašna godišnje.
Međutim, količine prerađene hrane u zemlji su u stalnom porastu. Šef Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije Dmitrij Patrušev je početkom oktobra primetio da su se isporuke brašna ove godine skoro učetvorostručile, ne pominjući koliki je stvarno isporučen obim. Sličan trend se prati iu drugim segmentima agroindustrijskog kompleksa (AGRAR). Na primjer, prošle godine Rusija je zaradila više od 36 milijardi dolara od izvoza poljoprivrede, prenosi «Agroexport». Žitarice su izvezene u obimu za 11 milijardi dolara, naftni proizvodi - za 7 milijardi dolara, riba i morski plodovi - 5,2 milijarde dolara. Izvoz prehrambene i prerađivačke industrije iznosio je 4,7 milijardi dolara.
Pozitivna dinamika se uočava i na području pojedinih kategorija proizvoda. Na primjer, 2021. Rusija je izvezla konditorskih proizvoda u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara. Obim ponude je povećan za 56% u roku od četiri godine. Čokolada je izvezena za 872 miliona dolara, konditorski proizvodi od brašna - za 557 miliona dolara, šećerni proizvodi - 210 miliona, izračunali su u «Agroexportu». Obim izvoza konditorskih proizvoda iznosio je 824 hiljade tona proizvoda, što je povećanje za 19% u odnosu na prethodnu godinu procijenilo je Udruženje konditorskih kompanija. Ove godine se očekuje da će zemlja isporučiti 1,7 milijardi dolara konditorskih proizvoda. Početkom oktobra zemlja je izvezla konditorskih proizvoda u naturi za skoro 390 hiljada tona, u novcu – preko 946 miliona dolara, saopštila je Federalna carinska služba Rusije.
Visoki prinosi u žetvi postaju svojevrsni problem za Rusiju. Ruski sindikat žitarica (RZS) je prepoznao da poljoprivrednici gube i do 5-7% žetve žitarica godišnje zbog nedostatka kapaciteta za naknadnu preradu i skladištenje. Istovremeno, gubici zrna počinju da se stvaraju na polju tokom žetve. U ovoj fazi se gubi i do 2-3% žitarica, uglavnom zbog dotrajalosti tehnologije zrna i manjeg broja obradivih površina po hektaru u odnosu na druge zemlje. Unija je izvijestila da je ukupni kapacitet skladištenja žitarica u Ruskoj Federaciji 146,8 miliona tona. Više od polovine njih čine poljoprivredni proizvođači – 82 miliona tona. "Kvalitet skladištenja je 47,4 miliona tona i 17,4 miliona tona, ostalo 82 miliona tona je kratkoročno skladištenje, pre svega žitarice", objašnjavaju iz RZS-a. Istovremeno, gubici žitarica od 15% mogli bi se ostvariti ove godine zbog povećanja prinosa, nisu isključeni u Uniji.
Stručnjaci izdavačke kuće Independent Newspaper sigurni su: šanse Ruske Federacije da ostvari profit od isporuke poljoprivrednih proizvoda sa dubljom preradom su minimalne. “Cijelo je pitanje šta su oni spremni kupiti na svjetskom tržištu. Glavni kupci ruskog žita su Turska, Egipat, Iran, Saudijska Arabija, Kina, Bangladeš, Kazahstan. Žito se kupuje prvenstveno za ishranu najmanje imućnih slojeva stanovništva, odnosno ne najsposobnijih. Prerađivački kapaciteti ovih zemalja imaju svoje. Ako Rusija smanji izvoz žitarica, gore navedene zemlje neće kupovati brašno od Rusije - one će kupovati žito od drugih zemalja/dobavljača. I imamo višak na domaćem tržištu, tako da će sledeće godine poljoprivrednici jednostavno manje sejati“, naglašava ekspert kompanije „Yva Partners“ Artem Kljukin. Ističe: Za svjetsko tržište je norma da tamo preovladava ponuda "sirovinama".
Osim toga, prema Denis Ternovsky, viši naučnik Centra za politiku podrške poljoprivredi, izvoz pšenice u svjetskoj trgovini ne može se u potpunosti zamijeniti izvozom primarnih prerađenih proizvoda. „Zrno je pogodniji proizvod za skladištenje i transport. I na primjer, svjetsko tržište brašna je samo oko 7% fizičkog i 11% vrijednosnog globalnog tržišta pšenice”, izvještava on.
„Za razliku od nabavke poljoprivrednih proizvoda, mnoge vrste prerade zahtevaju posebne uslove i ograničeno vreme skladištenja, načine pakovanja, rukovanja, transporta itd. poljoprivrednih proizvoda u zemlje koje se nalaze na velikoj udaljenosti od ruskih luka, proizvođači i izvoznici posebno nisu zainteresovani za takve operacije“, objašnjava profesor Ruskog ekonomskog univerziteta po imenu akademik Plehanov Ibrahim Ramazanov.
Stručnjaci ICAR-a ističu da Rusija može da izveze žitarice do 50-100 miliona tona, a brašno čak i teoretski može izvesti samo 5 miliona tona po zrnu. „Mnogi prerađeni proizvodi imaju mnogo kraći rok trajanja od sirovina. A logistika kontejnerskog pomorskog izvoza iz Rusije je veoma skupa i nerazvijena. I mnogo je skuplji od većine konkurentskih zemalja - Ukrajine, Turske, EU, Kine, itd USA itd.“, kažu.
Međutim, Rusija ne izvozi samo sirovine. “Izvoz hrane za kućne ljubimce i hrane općenito intenzivno raste posljednjih godina, višestruko je povećan izvoz mesa – a to su prerađevine od žitarica”, skreće pažnju Klukin. Ekspert smatra da Rusija treba dodatno proširiti poljoprivrednu proizvodnju. „Ako se obim poljoprivredne proizvodnje u Rusiji u cjelini značajno poveća na domaćem tržištu, cijena će ponovo pasti, što će povećati povrat ulaganja u prerađivačku industriju za domaću proizvodnju hrane“, smatra analitičar. Da bismo postali snažan globalni igrač u prehrambenoj industriji, potrebni su jeftiniji kreditni resursi i pristup naprednim tehnologijama proizvodnje i upravljanja, kaže analitičar TeleTrade Aleksej Fedorov.
izvor: NEZAVISNE NOVINE (Russland) \ t