Žitarice
Naša kompanija Grain ProTrade je vodeći dobavljač visokokvalitetnih veleprodajnih žitarica spremnih za isporuku širom svijeta po cijenama proizvođača. Grain ProTrade osnovan je sa misijom da pruži vrhunske proizvode, izuzetnu uslugu i nenadmašne cene i brzo je postao pouzdan izvor za kompanije širom sveta koje traže kvalitetno žito po veleprodajnim cenama. Naša kompanija Grain ProTrade ne samo da se fokusira na visoku kvalitetu, već nudi i izuzetnu uslugu korisnicima. Naš tim iskusnih profesionalaca uvijek je na raspolaganju da odgovori na pitanja, pruži podršku i osigura da svaki kupac bude u potpunosti zadovoljan kupovinom.
Žitarice: porijeklo, vrste, ishrana, uzgoj i drugo
Žitarice su važna osnovna hrana u mnogim regijama svijeta i važan su izvor hrane za milione ljudi. Svestrani, pristupačni i hranljivi, dolaze u raznim vrstama i ukusima. Ali koliko zaista znate o žitaricama? U ovom sveobuhvatnom vodiču detaljno ćemo pogledati sve što trebate znati o žitaricama, od njihovog porijekla i istorije do različitih dostupnih žitarica, njihovih nutritivnih prednosti i načina na koji se uzgajaju i prerađuju. Također ćemo pokriti neke ukusne i zdrave recepte koje možete koristiti za uključivanje žitarica u svoju ishranu. Bilo da ste ljubitelj granole ili samo želite da saznate više o ovoj važnoj grupi hrane, ovaj vodič sadrži sve što vam treba.
Popularnost i istorija žitarica
Žitarice su postale osnovna namirnica u ishrani ljudi širom svijeta. Od činija za doručak do snack barova, musli su našli svoj put u naš svakodnevni život. Ali da li ste ikada razmišljali o porijeklu, vrsti, ishrani, uzgoju i još mnogo toga što čini ovu raznoliku i fascinantnu kategoriju hrane? U ovom sveobuhvatnom vodiču za žitarice, ući ćemo u svijet ovih čuda zasnovanih na žitaricama i otkriti misterije koje se nalaze u njima.
Popularnost žitarica može se pratiti još od drevnih civilizacija u kojima su žitarice uzgajane i konzumirane u različitim oblicima. Stari Egipćani su se, na primjer, u velikoj mjeri oslanjali na pšenicu kao osnovnu hranu i koristili je za pravljenje kruha i druge hrane. U Aziji, pirinač je zauzeo centralno mesto, hraneći milione ljudi vekovima.
Vremenom se uzgoj i potrošnja žitarica proširila na različite dijelove svijeta. Razvoj poljoprivrednih tehnika kao što su navodnjavanje i plodored omogućio je veće prinose i mogućnost izdržavanja veće populacije. To je dovelo do uspona civilizacija i važnosti žitarica u njihovoj ishrani.
U moderno doba, žito je evoluiralo u razne opcije. Od kukuruznih pahuljica do zobenih pahuljica, postoji nešto za svaki ukus i prehrambene preferencije. Osim što su praktičan i svestran izbor hrane, žitarice nude niz nutritivnih prednosti. Bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i ugljikohidratima, žitarice osiguravaju gorivo koje je našem tijelu potrebno za najbolje funkcioniranje.
Poljoprivredne metode su također evoluirale tokom godina, s napretkom tehnologije i poljoprivrednih tehnika. Od tradicionalnih metoda do održivih i biologičnom uzgoju, sve veći značaj pridaje se ekološki prihvatljivoj i društveno odgovornoj proizvodnji žitarica.
U ovom sveobuhvatnom vodiču istražit ćemo fascinantnu povijest, različite vrste, nutritivnu vrijednost i metode uzgoja žitarica. Bilo da ste fanatik žitarica koji želi proširiti svoje znanje ili neko ko je znatiželjan o utjecaju žitarica na naše živote, ovaj vodič je vaša prva stanica za sve žitarice. Zato uzmite činiju, sipajte svoje omiljene žitarice i krenimo na ovo uzbudljivo putovanje kroz svijet žitarica.
Poreklo žitarica: drevne civilizacije i uzgoj žitarica
Poreklo žitarica može se pratiti do drevnih civilizacija, gde je uzgoj žitarica igrao ključnu ulogu u oblikovanju ljudske istorije. Od plodnih zemalja Mesopotamije do doline Nila u starom Egiptu, razne civilizacije su prepoznale potencijal žitarica i počele da ga iskorištavaju.
Jedna od najranijih poznatih kultura koje je čovjek uzgajao je pšenica. Vjeruje se da potiče iz regije poznatog kao Plodni polumjesec, koji uključuje današnje Irak, Siriju i Tursku. Uzgoj pšenice omogućio je ovim ranim civilizacijama da pređu sa lovačko-sakupljačkog načina života na sjedilačke poljoprivredne zajednice. Razvoj poljoprivredne tehnike, kao što su sistemi za navodnjavanje i usjevna krila, dodatno je doprinio uspjehu uzgoja žitarica.
Još jedna drevna žitarica je pirinač, koji ima svoje korijene u civilizaciji doline Inda u današnjoj Indiji i Pakistanu. Uzgoj riže postupno se proširio po Aziji i postao nezamjenjiv osnovni proizvod za mnoga društva. Važnost riže u azijskim kulturama ogleda se u njihovim tradicijama, ritualima i prehrambenim navikama.
Kukuruz je porijeklom iz Mezoamerike, a autohtoni narodi Centralne i Južne Amerike prvi su uzgajali ovu svestranu žitaricu. Kukuruz je igrao važnu ulogu u ishrani i kulturnim običajima civilizacija kao što su Maje i Asteci. Njihove tehnike uzgoja i metode upotrebe prenosile su se kroz generacije i na kraju su se proširile na druge dijelove svijeta kroz istraživanje i trgovinu.
Kroz istoriju, uzgoj žitarica ne samo da je davao za život, već je oblikovao i razvoj čitavih civilizacija. Sposobnost pouzdane proizvodnje i skladištenja žitarica omogućila je zajednicama da napreduju, što je podržavalo rast stanovništva, trgovinu i kulturni napredak. Znanja i tehnike koje se prenose iz drevnih civilizacija nastavljaju da utiču na moderne poljoprivredne prakse, obezbeđujući stalnu opskrbu žitaricama kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe ljudi širom sveta.
Razumijevanje porijekla žitarica nudi fascinantan uvid u isprepleteni odnos između ljudi i usjeva koji su ih hranili milenijumima. Od skromnih početaka do ogromnih polja moderne poljoprivrede, žito je igralo važnu ulogu u oblikovanju našeg društva i ishrani naših tijela.
Obične žitarice: pšenica, pirinač, kukuruz, ovas, ječam i još mnogo toga
Kada je u pitanju žito, postoji niz opcija koje možete izabrati. Uobičajene žitarice uključuju pšenicu, pirinač, kukuruz, zob, ječam i još mnogo toga. Svaka vrsta ima svoje karakteristike, ukuse i upotrebu.
Pšenica je jedna od najčešće konzumiranih žitarica širom svijeta. Svestran je i može se praviti u raznim oblicima kao što su brašno, griz i mekinje. Proizvodi na bazi pšenice kao što su kruh, tjestenina i peciva su nezamjenjivi u mnogim kuhinjama.
Pirinač, još jedna žitarica koja se najčešće konzumira, je osnovna namirnica za veliki dio svjetske populacije, posebno u azijskim zemljama. Sa svojim brojnim sortama poput dugog zrna, kratkog zrna i aromatičnog, riža nudi niz tekstura i okusa koji odgovaraju različitim kulinarskim preferencijama.
Kukuruz je svestrano zrno koje se koristi u raznim oblicima. Može biti svježa, sušena ili napravljena od kukuruznog brašna, kukuruznog škroba ili kukuruznog škroba. Kukuruz je važan sastojak mnogih tradicionalnih jela, grickalica i pića.
Ovas je veoma hranljiva žitarica poznata po svojim zdravstvenim prednostima. Često se konzumiraju kao ovsena kaša, ovsena kaša ili ovsena kaša. Ovas je bogata vlaknima, proteinima i esencijalnim mineralima, što ih čini popularnim izborom za žitarice za doručak, granola pločice i recepte za pečenje.
Iako se manje konzumira, ječam je hranljiva žitarica sa orašastim ukusom. Obično se koristi u supama, varivima i salatama, a može se napraviti i od ječmenog brašna ili slada za kuvanje piva.
Ovo je samo nekoliko primjera uobičajenih vrsta žitarica. Svaka vrsta ima svoja jedinstvena svojstva i nutritivni profil, što ga čini pogodnim za različite kulinarske svrhe. Istraživanje porijekla, uzgoja i ishrane svake žitarice može dovesti do dubljeg razumijevanja i uvažavanja ovih važnih osnovnih namirnica.
Nutritivna vrijednost žitarica: makronutrijenti, vitamini i minerali
Žitarice su dugo bile sastavni dio ljudske ishrane, osiguravajući esencijalne hranjive tvari i energiju za naše svakodnevne aktivnosti. Razumijevanje nutritivne vrijednosti žitarica ključno je za donošenje informiranih odluka o našoj ishrani i cjelokupnom zdravlju.
Makronutrijenti, koji uključuju ugljikohidrate, proteine i masti, čine osnovu nutritivnog profila žitarica. Ugljikohidrati su glavni izvor energije i opskrbljuju naše tijelo gorivom. Žitarice su bogate složenim ugljikohidratima, poput škroba, koji se sporo probavljaju, osiguravajući ravnomjerno oslobađanje energije tokom dana.
Protein, još jedan vitalni makronutrijent, igra ključnu ulogu u izgradnji i popravljanju tkiva u našim tijelima. Žitarice, posebno cjelovite žitarice, sadrže proteine koji nadopunjuju profil aminokiselina drugih biljnih izvora proteina, što ih čini odličnim izborom za vegetarijance i vegane.
Iako žitarice općenito imaju malo masti, one sadrže zdrave masti poput omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Ove masti su važne za funkciju mozga, zdravlje srca i smanjenje upala u tijelu.
Osim makronutrijenata, žitarice sadrže i niz vitamina i minerala. B vitamini, uključujući tiamin, riboflavin, niacin i folnu kiselinu, obiluju žitaricama i igraju važnu ulogu u energetskom metabolizmu, funkciji živaca i proizvodnji crvenih krvnih zrnaca.
Minerali poput željeza, cinka i magnezija također se nalaze u žitaricama i doprinose različitim tjelesnim funkcijama. Gvožđe je neophodno za transport kiseonika u krvi, dok cink podržava funkciju imuniteta i zarastanje rana. Magnezijum je, s druge strane, preko 300 biohemijske reakcije u tijelu, uključujući funkciju mišića i živaca.
Važno je napomenuti da nutritivna vrijednost žitarica može varirati ovisno o vrsti i načinu obrade. Cjelovite žitarice, koje sadrže cijelo zrno zrna, sadrže više vitamina, minerala i vlakana u odnosu na rafinisane žitarice. Rafiniranim žitaricama, s druge strane, uklonjene su mekinje i klice, što je rezultiralo gubitkom određenih hranjivih tvari.
Uključivanje različitih žitarica u vašu ishranu obezbeđuje uravnoteženu mešavinu makronutrijenata, vitamina i minerala. Bilo da je ovas, pšenica, pirinač ili kukuruz, žitarice nude raznovrsnu i hranljivu osnovu za zdravu ishranu. Razumijevanje nutritivne vrijednosti žitarica može vam pomoći da donesete informirani izbor i iskoristite brojne zdravstvene prednosti koje nudi.
Uzgoj žitarica u Ukrajini, Kazahstanu i Evropi
Uzgoj žitarica u Ukrajini, Kazahstanu i Evropi igra važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji ovih regiona.
Uzgoj žitarica je od velikog značaja u Ukrajini. Zemlja je jedan od najvećih proizvođača žitarica u svijetu i izvozi značajnu količinu proizvoda od žitarica. Posljednjih godina, ukrajinska vlada je poduzela mjere za dalje promoviranje uzgoja žitarica i povećanje produktivnosti. To uključuje ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu, promociju savremenih poljoprivrednih metoda i poboljšanje kvaliteta proizvoda od žitarica.
Uzgoj žitarica takođe igra važnu ulogu u Kazahstanu. Zemlja ima velike poljoprivredne površine i veliki je izvoznik proizvoda od žitarica. Kazahstanska vlada je također poduzela mjere za podsticanje uzgoja žitarica i povećanje produktivnosti posljednjih godina. To uključuje ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu, promociju savremenih poljoprivrednih metoda i poboljšanje kvaliteta proizvoda od žitarica.
Uzgoj žitarica je takođe od velikog značaja u Evropi. Različite zemlje u Evropi, poput Francuske, Njemačke, Rusije i Poljske, su glavni proizvođači žitarica. Evropska unija je implementirala različite programe i mjere za promociju uzgoja žitarica i podršku poljoprivrednicima. To uključuje subvencije, promociju održivih poljoprivrednih metoda i poboljšanje kvaliteta proizvoda od žitarica.
Sve u svemu, uzgoj žitarica je od velike ekonomske važnosti u Ukrajini, Kazahstanu i Evropi. Vlade ovih regiona aktivno promovišu uzgoj žitarica kako bi povećale poljoprivrednu proizvodnju i poboljšale mogućnosti izvoza.
Dijetetske prednosti uključivanja žitarica u vašu ishranu
Uključivanje žitarica u vašu ishranu može imati brojne dijetetske prednosti. Žitarice su bogat izvor esencijalnih nutrijenata kao što su ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali. Oni osiguravaju trajno oslobađanje energije i stoga su idealni za doručak ili kao međuobrok tokom dana.
Jedna od glavnih prednosti žitarica je njihov visok sadržaj vlakana. Vlakna igraju ključnu ulogu u održavanju zdravog probavnog sistema i prevenciji zatvora. Takođe pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi i potiče osjećaj sitosti, što pomaže u kontroli težine.
Žitarice su takođe odličan izvor složenih ugljenih hidrata. Te ugljikohidrate tijelo polako razgrađuje, osiguravajući stabilnu opskrbu energijom i sprječavajući skokove šećera u krvi. Ovo čini žitarice idealnim izborom za pojedince koji žele održati stabilan nivo energije tokom dana.
Osim toga, žitarice su često obogaćene esencijalnim vitaminima i mineralima kao što su gvožđe, folna kiselina i vitamini B. Gvožđe je posebno važno za osobe sa rizikom od nedostatka gvožđa, kao što su trudnice ili osobe sa određenim zdravstvenim problemima. Žitarice mogu pomoći da se osigura zgodan i lako dostupan izvor ovih vitalnih nutrijenata.
Uključivanje raznih žitarica u vašu ishranu takođe može uvesti raznolikost u ukusu i teksturi. Od tradicionalnih zobi i žitarica na bazi pšenice do egzotičnijih opcija poput kvinoje ili amaranta, postoje beskrajne mogućnosti za istraživanje. Ova raznolikost ne samo da čini vaše obroke zanimljivim, već osigurava i raznovrstan unos nutrijenata.
Vrijedi napomenuti da iako žitarice nude mnoge prednosti, važno je odabrati cjelovite žitarice kad god je to moguće. Cjelovite žitarice sadrže mekinje, klice i endosperm, osiguravajući veći sadržaj vlakana i potpuniji spektar hranjivih tvari. Također je dobra ideja pročitati etikete i odlučiti se za žitarice s minimalnim šećeromusatz i umjetnim sastojcima odlučiti.
Konačno, uključivanje žitarica u vašu ishranu može pružiti niz prehrambenih prednosti, uključujući stabilno oslobađanje energije, povećan unos vlakana i pristup esencijalnim vitaminima i mineralima. Uz mnoštvo dostupnih opcija, lako je pronaći granolu koja odgovara vašim preferencijama ukusa i prehrambenim potrebama. Pa zašto ne biste počeli istraživati svijet žitarica i uživati u brojnim prednostima koje nudi?
Načini uzgoja i proizvodnje žitarica
Načini uzgoja i proizvodnje igraju ključnu ulogu u osiguravanju kvaliteta i količine zrna. Razumijevanje ovih procesa može pružiti vrijedan uvid u put naše omiljene hrane za doručak od polja do naših činija.
Uzgoj žitarica počinje pažljivim odabirom prave sorte sjemena, uzimajući u obzir faktore kao što su klima, uslovi tla i predviđena upotreba. Poljoprivrednici pripremaju zemlju oranjem, izravnavanjem i poboljšanjem plodnosti tla dodavanjem organske tvari i hranjivih tvari. Nekim kulturama, poput pirinča, potrebna su poplavljena polja, dok drugi, poput pšenice i kukuruza, preferiraju dobro drenirano tlo.
Nakon što je zemljište pripremljeno, odabrano sjeme žitarica se sije ručno ili mašinski. Odgovarajući razmak i dubina su kritični za osiguravanje optimalnog rasta i prinosa. Poljoprivrednici također razmatraju vrijeme sjetve, uzimajući u obzir klimu i očekivanu vegetaciju.
Kako usjevi rastu, poljoprivrednici prate svoje zdravlje i poduzimaju potrebne mjere da ih zaštite od štetočina, bolesti i korova. Ovo može uključivati upotrebu organskih ili sintetičkih pesticida, ovisno o trenutnim poljoprivrednim praksama i propisima. Međutim, održive poljoprivredne prakse imaju za cilj minimiziranje upotrebe kemikalija i podsticanje prirodnih tehnika kontrole štetočina.
Odgovarajuće navodnjavanje je od suštinskog značaja za podršku rasta useva, posebno u regionima sa ograničenim padavinama. Poljoprivrednici mogu koristiti tehnike kao što su navodnjavanje kap po kap, sistemi prskalica ili tradicionalni sistemi kao što su navodnjavanje poplavama ili brazdama, ovisno o potrebama usjeva za vodom i lokalnim uslovima. Efikasno upravljanje vodama pomaže u očuvanju ovog vrijednog resursa i poboljšava ukupne prinose usjeva.
Žetva zrna zahteva pažljivo vreme kako bi se obezbedila optimalna zrelost i smanjili gubici. Različiti usjevi imaju različite metode žetve, od ručnog rezanja srpovima do mehaničkih kombajna. Obrada nakon žetve je ključna za sprječavanje kvarenja. Zrno se često suši, čisti i skladišti u odgovarajućim uslovima kako bi se očuvao njegov kvalitet.
Velika proizvodnja žitarica često uključuje preradu i rafinaciju različitih proizvoda kao što su brašno, pahuljice ili mekinje. To može uključivati procese mljevenja, mljevenja ili ekstruzije za pretvaranje sirovih žitarica u oblike spremne za jelo ili koje se lako kuhaju.
Kada mi, kao potrošači, razumijemo kako se žito uzgaja i proizvodi, možemo donijeti informirane odluke o proizvodima koje konzumiramo. Ona također naglašava važnost održivih poljoprivrednih praksi kako bi se zaštitila okolina i osigurala dostupnost hranljivih žitarica za generacije koje dolaze.
Različite upotrebe žitarica: od žitarica za doručak do pečenja i kuvanja
Musli je postao sastavni dio naše prehrane, nudeći raznovrsnu upotrebu koja nadilazi samo zdjelu žitarica za doručak. Od pečenja do kuvanja, ove žitarice su našle svoj put u raznim kulinarskim kreacijama, dodajući okus, teksturu i nutritivnu vrijednost.
Jedna od najčešćih upotreba žitarica je za pravljenje vlastitih pahuljica za doručak.Bilo da se radi o zdjeli ovsenih pahuljica, kukuruznih pahuljica ili pahuljica od mekinja, ove žitarice su pogodan i hranljiv početak dana. Sa visokim sadržajem vlakana, vitamina i minerala, oni pružaju izbalansiran doručak koji će nas održavati energijom tokom cijelog jutra.
Osim doručka, musli igra ključnu ulogu u pečenju. Na primjer, pšenica je glavni sastojak kruha, peciva i kolača. Njegov sadržaj glutena daje tijestu elastičnost, omogućavajući mu da se diže i stvara lagane, mekane pečene proizvode. Pirinčano brašno je alternativa bez glutena koja dodaje delikatnu teksturu kolačima i kolačima. Mogućnosti upotrebe žitarica u pekarskim proizvodima su beskrajne.
Žitarice nalaze svoje mjesto i u slanim jelima i kulinarstvu. Pirinač, žitarica koju konzumiraju milijarde širom svijeta, služi kao osnova za mnoga azijska, indijska i mediteranska jela. Od sušija do birijanija, pirinač daje tijelo i služi kao sredstvo za druge okuse. Kukuruz u obliku griz ili palente pretvara se u ugodan prilog ili kremastu podlogu za variva i umake. Poznat po svom okusu orašastih plodova i teksturi za žvakanje, ječam se obično koristi u supama i varivima kako bi dodao dubinu i srdačnost.
Osim toga, žitarice se mogu samljeti u brašno i koristiti kao bezglutenska alternativa u raznim receptima. Na primjer, zobene pahuljice su popularan izbor za pečenje bez glutena i mogu se koristiti za palačinke, kolačiće i mafine. Unatoč svom nazivu, heljda nije pšenica, već pseudo-zrno koje se može samljeti u brašno i koristiti u palačinkama, rezancima, pa čak i soba rezancima.
Ova raznovrsna upotreba žitarica pokazuje njihovu kulinarsku svestranost. Bilo da uživate u zdjeli žitarica za doručak, pečete kruh ili eksperimentirate s novim receptima, žitarice nude beskrajne mogućnosti za istraživanje u kuhinji. Dakle, sljedeći put kada posegnete za kutijom žitarica, razmislite o mnogo različitih načina na koje možete ugraditi ove žitarice u svoje obroke i poboljšati svoje iskustvo u blagovanju.
Zdravstvena razmatranja: opcije bez glutena i upravljanje alergijama
Kada su u pitanju žitarice, zdravstveni aspekti su ključni, posebno za one koji ne podnose gluten ili imaju alergije. Srećom, danas na tržištu postoji širok izbor opcija bez glutena.
Gluten je protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, ječma i raži. Za one koji imaju celijakiju ili necelijakijsku osjetljivost na gluten, konzumiranje glutena može dovesti do različitih simptoma i dugotrajnih zdravstvenih problema. Međutim, važno je napomenuti da ne sadrže sve žitarice gluten. Mnoge prirodno bezglutenske žitarice i sjemenke kao što su pirinač, kukuruz, kvinoja i sirak mogu se koristiti kao alternative.
Uz to, porast svijesti i potražnje za proizvodima bez glutena doveo je do razvoja namjenskih brendova žitarica bez glutena. Ovi brendovi osiguravaju da se njihovi proizvodi proizvode u objektima bez unakrsne kontaminacije, što ih čini sigurnom opcijom za one koji su osjetljivi na gluten.
Upravljanje alergijama je još jedan važan aspekt koji treba uzeti u obzir kada su žitarice u pitanju. Mnoge žitarice sadrže uobičajene alergene kao što su orasi, soja i mliječni proizvodi. Važno je pažljivo pročitati etikete proizvoda i obratiti pažnju na važna upozorenja o alergenima kako biste izbjegli nuspojave.
Za one sa posebnim potrebama u ishrani ili alergijama, najbolje je da se konsultuju sa lekarom ili registrovanim dijetetičarom. Oni mogu pružiti lični savjet, preporučiti odgovarajuće opcije žitarica i osigurati da zadovoljavate svoje prehrambene potrebe.
Traženje opcija bez glutena i upravljanje alergijama znači da možete uživati u raznolikom izboru žitarica, a da pritom imate prioritet za zdravlje i dobrobit.
stellen
Dinamika cijena žitarica u svijetu u posljednjih 10 godina
Dinamiku cijena žitarica u svijetu u posljednjih 10 godina oblikovali su različiti faktori. Evo nekoliko ključnih razvoja:
- Porast cijena 2010-2012: U godinama 2010. do 2012. cijene žitarica su naglo porasle širom svijeta. To je bilo zbog različitih faktora kao što su loša žetva zbog suše i drugih ekstremnih vremenskih uslova, povećana potražnja iz ekonomija u usponu i korištenje žitarica za proizvodnju Biogoriva.
- Smanjenje cijena 2013-2016: Počevši od 2013. godine, cijene žitarica su počele da padaju kako su se poboljšali uslovi žetve i povećala globalna proizvodnja žitarica. To je dovelo do prekomjerne ponude na tržištu i pada cijena.
- Stabilizacija 2017-2019: U 2017-2019 cijene žita su se stabilizirale zbog uravnoteženije situacije ponude i potražnje. Globalna proizvodnja žitarica ostala je visoka dok je potražnja ostala otporna.
- Porast cijena 2020-2021: U 2020. godini cijene žitarica su ponovo porasle, uglavnom zbog ekstremnih vremenskih uslova kao što su suše i poplave, koje su uticale na žetve u nekim ključnim žitarskim regijama. Pandemija COVID-19 također je utjecala na tržišta žitarica jer su trgovinska ograničenja i prekid lanca opskrbe stvorili neizvjesnost.
Važno je napomenuti da na dinamiku cijena žitarica utiču mnogi faktori, uključujući vremenske prilike, političke odluke, devizni kurs, faktore potražnje i ponude i globalna ekonomska kretanja. Stoga bi cijene mogle biti podložne daljim fluktuacijama u budućnosti.