Globalni nivoi žetve pšenice opadaju. Trenutno je ukupna vrijednost 780,59 miliona tona, što je za 2 miliona tona manje od novembarske prognoze. Vodeće zemlje (Argentina, Australija, Kanada, EU, Rusija i Ukrajina) će ukupno imati samo 328,72 miliona tona Pšenica prikupiti u odnosu na planiranih 330,8 miliona tona. Hoće li trenutna situacija uticati na poljoprivredno tržište u Rusiji, cijenu žita u Ruskoj Federaciji i svijetu?
Rizici i mogućnosti za Rusiju
Smanjenje od žetva pšenice dovodi do smanjenja globalne ponude. Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede SAD-a pad prinosa pšenice u Argentini za 3 miliona tona objašnjavaju sušom i smanjenjem površina - najgorim rezultatom od 2014-2015. Kanada će prikupiti 1,2 miliona tona manje. Ali Australija će vjerovatno prijaviti povećanje predviđenog prinosa za 2,1 milion tona na 36,6 miliona tona. Procjena prinosa u Rusiji (91 milion tona), Ukrajini (20,5 miliona tona) i zemljama EU (134,3 miliona tona) ostala je nepromijenjena.
Na osnovu prognoze američkog Ministarstva poljoprivrede, ruskim izvoznicima je teško to nazvati pozitivnim, kaže ekspert IVA Partners Artem Šahurin.
“Uporedo s padom prognoze žetve pšenice u Argentini i Kanadi, američki analitičari su poboljšali brojke za najveće izvoznike u cjelini. A izvoz iz Rusije porastao je relativno manje nego iz Australije, Ukrajine i EU. Istovremeno, snižena je prognoza potražnje na svjetskom tržištu, uglavnom od strane potrošača iz Sjeverne Afrike, koji su tradicionalno veliki potrošači ruske pšenice. S obzirom na to da je isporuka ruskog žita kroz evropske luke i dalje komplikovana, na to bi mogao negativno uticati pad izvoznih cijena ruskog žita. Međutim, generalno prilagođavanje prognoza američkog Ministarstva poljoprivrede je beznačajno i neće imati značajnijeg efekta na svjetsko tržište”, rekao je stručnjak.
Ipak, u pozadini velike žetve u Rusiji, povećava se rizik od viškova na domaćem tržištu, što u budućnosti može dovesti do smanjenja površina pod uzgojem, smatra stručnjak.
„Ali imajući u vidu činjenicu da je veliki broj stranih dobavljača proizvoda za preradu žitarica napustio rusko tržište, ovo nudi dobre mogućnosti za jačanje unutrašnje prerade žitarica u zemlji. Prednost našeg poljoprivrednog sektora su i dalje relativno niske cijene energenata i đubriva, što bi sektor trebalo da podrži u narednim godinama. Također vjerujemo da će se rast isporuke iz Rusije u azijske zemlje nastaviti otklanjanjem grešaka u logističkim lancima, ali će se ograničenja u zapadnom smjeru nakon nekog vremena smanjiti“, predviđa Artem Šahurin.
rizik od ekscesa
U tekućoj godini u Rusiji se očekuje rekordna žetva i višak žitarica, kaže Ana Bujlakova, analitičarka Finama.
“Višak na Žitarice se takođe izvozi. Ali obim izvoza mogao bi biti veći da nije bilo raznih ograničavajućih faktora u vidu indirektnih sankcija, izvoznih carina i jake rublje. Višak proizvoda snižava prodajne cijene, čineći proizvodnju manje isplativom, što je negativno za proizvođače”, dodaje ona.
Prema analitičaru, održavanjem ove situacije neki uzgajivači mogu preusmjeriti fokus na usjeve s većom maržom.
Prednosti samo za potrošače
„Analiza Ministarstva poljoprivrede SAD-a je otprilike pad u odnosu na prognozu prije mjesec dana — u novembru 2022.“, tvrdi doktor ekonomije, viši naučnik u Centru za poljoprivrednu politiku na Institutu za primijenjena ekonomska istraživanja, Denis Ternovsky.
„Ako govorimo o prognozi u odnosu na prošlogodišnju žetvu — sezonu 2021/22 — očekuje se blagi rast (+0,2%). Buduća žetva 2023. u Rusiji je već 2023/24 poljoprivredna godina, što nije uključeno u trenutnu prognozu američkog Ministarstva poljoprivrede“, objašnjava ekonomista.
Prema njegovom mišljenju, trenutno nema razloga za očekivati i rekordnu i slabu žetvu: industrijske prognoze pokazuju da bi ona trebala biti blizu srednjeg nivoa.
„Veličina useva pšenice ima mali uticaj na domaće tržište — čak i u najgorem slučaju, domaće potrebe su zatvorene, a višak se izvozi. Ono što je važnije nije veličina žetve, već dinamika svjetskih cijena. Globalne cijene žitarica u novembru su pale za 1,3% u odnosu na oktobar, ali su porasle za 6,3% u odnosu na godinu ranije, prema FAO-u. Sa jačanjem rublje i nastavkom nerešenih izvoznih tarifa, poslovna aktivnost na ruskom tržištu sada je povoljnija za potrošače nego za proizvođače. Cijene pšenice su skoro 30% ispod prošlogodišnjeg nivoa i približavaju se cijenama 2019.“, napominje Denis Ternovsky.
Diverzifikacija je neophodna
Glavni zaključak Ministarstva poljoprivrede SAD-a je da u svijetu postoji tendencija smanjenja proizvodnje pšenice, komentira Catherine Kosareva, upravljački partner analitičke agencije «OT Consulting».
"Prema zakonima tržišta, sa smanjenjem ponude, neminovno će uslijediti i povećanje cijene — potražnja će ostati na istom nivou", smatra ona.
Razlozi su, smatra stručnjak, smanjenje površina i prirodne anomalije.
„U isto vrijeme, Rusija je jedna od najbolje opremljenih zemalja u pogledu sigurnosti hrane. U 2022. godini u Rusiji je prikupljeno 150 miliona tona žitarica, 2/3 žetve palo je na pšenicu različitih sorti. Po prvi put su popunjeni svi kapaciteti za preradu suncokreta. Ovo je na mnogo načina zasluga za podršku agroindustrijskom kompleksu. Od potonjeg: maksimalna veličina tzv. kratkog kredita povećana je sa 500 na 800 miliona rubalja, aktivno se radi na podršci građanima koji vode privatno domaćinstvo, zamenjuju se brendovi sa ruskog tržišta preko dobavljača iz Kine, Indije i Turske . Udio žetve sjemena se postepeno povećava, a udio uvoza smanjuje — to je tradicionalno slabost ruske poljoprivrede. Domaće potrebe zemlje su zatvorene, višak se, u zavisnosti od žetve, šalje u izvoz. Kina je jedan od stabilnih kupaca ruskog žita, a sankcije za pšenicu praktično ne postoje.”
Međutim, prema rečima sagovornika „Izvestija“, na delu je još jedan faktor: zbog prekomernog jačanja rublje, prodaja pšenice može biti štetna za uzgajivače.
“Izlaz za takve i bilo kakve loše prerađene proizvode je jedan – ulagati u razvoj prerade i već prerađene proizvode prodavati za izvoz. Po mom mišljenju, sasvim je prikladno razmotriti opciju s mehanizmom razmjene investicionih kvota, koji je tako dobro funkcionisao u ribarskoj industriji“, rezimira Ekaterina Kosareva zusamm.
izvor: Zerno.ru (Russland) \ t