Padavine

Naučnici su otkrili kako vrijeme i prinos utiču na svjetsku trgovinu pšenicom


Naučnici Univerziteta Merilend (USA) su otkrili da su zemlje sa velikim razlikama u ekstremnim vremenskim uslovima i sinhronim promjenama prinosa općenito trgovinski partneri i sa većim obimom trgovine pšenicom. Ovi rezultati naglašavaju potrebu za poboljšanjem postojeće međunarodne trgovinske mreže, uzimajući u obzir obrasce ekstremnog vremenskog stresa i sinkronicitet prinosa između zemalja.

Ekstremni vremenski događaji kao što su suša, poplave i nenormalne vrućine ugrožavaju sigurnost hrane na regionalnom i globalnom nivou jer su dostupnost, dostupnost i razumna upotreba hrane naglo opali. Između 2003. i 2013. godine, ekstremni vremenski događaji uzrokovali su značajnu štetu od 30 milijardi dolara poljoprivrednoj produktivnosti. Biljna proizvodnja je bila najteže pogođena: pad prinosa uzrokovao je nestabilnost cijena u prehrambenim sistemima, što je uticalo na trgovinu hranom, dobrobit farmera i ekonomski razvoj, posebno u zemljama sa niskim prihodima ili zemljama zavisnim od uvoza.

Na primjer, nenormalna vrućina 2010. godine u Rusiji dovela je do ograničenja izvoz pšenice, doveo je do nestašice pšenice i skoka cijena na Bliskom istoku, gdje je više od trećine isporuka pšenice otišlo u Rusiju, i možda doprinio destabilizaciji regiona.

Istovremeni pad prinosa velikih izvoznika može poremetiti globalnu trgovinsku mrežu i snabdijevanje hranom, a sinhrone fluktuacije prinosa između zemalja trgovinskih partnera mogu dodatno pogoršati problem. Dakle, konfliktna uloga međunarodne trgovine u rješavanju problema sigurnosti hrane povezana je s ekstremnim vremenskim prilikama i varijabilnosti prinosa, ali takva povezivanja ostaju slabo proučena i zahtijevaju detaljnu istragu.

Analiza naučnika pokazala je da dva faktora — veličina ekstremnog vremenskog stresa i sinhronicitet fluktuacija prinosa — značajno utiču na međunarodnu trgovinsku mrežu pšenice. Veća je vjerovatnoća da će parovi zemalja sa većom razlikom u termičkom opterećenju imati trgovinske odnose i veći obim trgovine. U međuvremenu, u postojećoj mreži trgovanja pšenicom, veća je vjerovatnoća da će se uspostaviti trgovinska partnerstva između zemalja sa sinhronizovanim fluktuacijama prinosa. Ovo predstavlja sistemski rizik na trenutnom globalnom tržištu pšenice, jer sinhronizovani neuspjeh može poremetiti opskrbu pšenicom i pogoršati nedostatak sigurnosti hrane za obje partnerske zemlje.

Drugi osnovni pokretači u analizi (npr. nivoi proizvodnje, ekonomski i geopolitički faktori) pokazuju značajnu vezu sa trgovinskim odnosima i obima, dodatno potvrđujući njihov značaj u međunarodnoj trgovinskoj mreži. Nalazi naučnika pokazuju potrebu da se uzme u obzir ekstremni vremenski stres i sinhronicitet prinosa u okviru trgovinske politike kako bi se povećala stabilnost i pravičnost globalnog prehrambenog sistema.

Međunarodna trgovina poljoprivrednim usevima mogla bi potencijalno ublažiti negativan uticaj ekstremnih vremenskih prilika na sigurnost hrane izvozom hrane iz regiona sa suficitom u regione sa deficitom.

izvor: Agronovosti (Russland) \ t

Nazad na vesti
×