Evropska komisija bi sljedeće sedmice mogla aktivirati mehanizam za pružanje direktne pomoći evropskim poljoprivrednicima pogođenim prekomjernim uvozom žitarica iz Ukrajine kako bi se suočili s krizom izazvanom ruskim ratom i odgovorili na moguću sušu. Ovo je izjavio evropski komesar za poljoprivredu Janusz Wojciechowski danas u Stokholmu nakon neformalnog sastanka ministara poljoprivrede i ribarstva EU.
“Potrebno nam je zeleno svjetlo predsjednika Evropske komisije da aktiviramo ova plaćanja. Potrebne su nam neke dodatne informacije od država članica. Bilo je nekih problema na granici Poljske i Ukrajine, koji su prema mojim informacijama do sada riješeni, a nema problema sa tranzitom robe između Poljske i Ukrajine. Potrebne su nam informacije od 22 zemlje članice sa obrazloženjem njihovih zahtjeva. Nadam se da će ta odluka biti donesena sljedeće sedmice. Glavni razlog za korištenje kriznih rezervi je taj što imamo krizu“, rekao je povjerenik.
On je podsjetio da je Evropska komisija učinila sve što je potrebno da se omogući korištenje poljoprivrednih rezervi EU. Od svog osnivanja, ovaj fond je iznosio 450 miliona eura godišnje i već je djelimično iskorišten. Prve uplate od 44 miliona eura otišle su u Poljsku i Italiju kao odgovor na izbijanje ptičjeg gripa, dok je dodatnih 56 miliona eura prebačeno u Rumuniju, Bugarsku i Poljsku kao prvi odgovor EK na krizu uvoza žitarica iz Ukrajine. Kasnije je Evropska komisija predložila još 100 miliona eura za pomoć pet susjednih zemalja čiji su poljoprivrednici pogođeni prekomjernim uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
S obzirom na trenutnu situaciju, EU je odlučila povećati fond za hitne slučajeve na 530 miliona eura godišnje i izvršiti direktna plaćanja poljoprivrednicima u preostale 22 zemlje EU koje također osjećaju posljedice agresije Rusije na Ukrajinu, uključujući rast cijena energije i đubriva i viši troškovi proizvodnje. sa klimatskim faktorima koji znače da se već ove godine može očekivati velika suša.
“Treba nam više informacija od država članica. Čekamo formalno usvajanje ovog paketa, ali je već sve pripremljeno za takvu odluku. Jedna od stvari koje trebamo da pomognemo našim poljoprivrednicima je da odgovorimo na simptome suše koja se približava. Ova pomoć će biti raspoređena proporcionalno među državama članicama”, dodao je Janusz Wojciechowski.
Kako je objavljeno 25. maja, Vijeće EU je odobrilo uredbu kojom se produžava bescarinski režim EU-Ukrajina, suspendujući sve carine, kvote i mjere trgovinske odbrane na ukrajinski izvoz u EU za još godinu dana do juna 2024. godine. Ovi propisi stupili su na snagu 6. juna ove godine.
Istovremeno, blokada crnomorskih luka od strane Ruske Federacije dovela je do naglog povećanja kopnenog transporta ukrajinskog žita i drugih poljoprivrednih proizvoda kroz „koridore solidarnosti“ na granicama sa susjednim zemljama, što je značajno uticalo na domaće tržište u ovim zemljama i izazivajući proteste lokalnih poljoprivrednika.
Evropska komisija je 28. aprila dogovorila sa četiri susjedne zemlje Ukrajine - Bugarskom, Mađarskom, Poljskom i Slovačkom - paket mjera koje će se provesti nakon što su ove zemlje ukinule svoje pojedinačne mjere protiv uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Ovaj paket ograničava uvoz četiri ključna proizvoda iz Ukrajine - Pšenica, Više, Silovanje i sjemenke suncokreta – na teritoriju ovih zemalja i Rumunije, uz zadržavanje mogućnosti tranzita ove robe u druge zemlje EU i na svjetsko tržište.
Ova ograničenja su zadržana u okviru već obnovljenog režima slobodne trgovine EU-Ukrajina, koji predviđa primjenu takvih mjera u izuzetnim okolnostima, a ostat će na snazi do 15. septembra 2023. godine.
izvor: Ukragroconsult (Ukrajina)