Svjetski lideri pokušavaju spasiti 'Grain Deal'. Suočeni su sa centralnim problemom: sporazum, koji je već tri puta produžen, skoro je prestao da važi, prenosi UkrAgroConsult, pozivajući se na Bloomberg.
Ukrajinske crnomorske luke, koje su bile krcate brodovima u jesen 2022., sada su gotovo prazne jer Zajednički koordinacioni centar ne radi. Nekoliko preostalih brodova polako se pregledava. Ruski zvaničnici se i dalje protive produženju sporazuma, dok Kijev optužuje Moskvu da pokušava da ga sabotira.
UN i Turska su 2022. godine pregovarale o inicijativi za izvoz žitarica iz crnomorskih luka kako bi se stvorila sigurna ruta za izvoz nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Od tada je skoro 33 miliona tona žitarica izvezeno na svjetska tržišta u okviru "Sporazuma o žitu", koji je pomogao u snižavanju cijena hrane i ojačao vitalni poljoprivredni sektor Ukrajine.
Predviđeno je da ugovor bude produžen 17. jula 2023. godine. EU, the USA i UN se zalažu za nastavak. Pregovori se odvijaju usred ukrajinske kontraofanzive koju podržavaju zapadne vlade.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da nema razloga za produženje pakta, navodeći 5 prepreka vlastitom izvozu hrane koje želi ukloniti. Analitičari kažu da bi okončanje sporazuma o žitu moglo naglo povećati troškove za ukrajinske poljoprivrednike i smanjiti ono što UN nazivaju "putem spašavanja svjetske prehrambene sigurnosti".
Ukrajinska proizvodnja žitarica već se smanjuje pod teretom rata, a njen izvoz bi mogao pasti na najniži nivo u posljednjih 10 godina. Događaji u Ukrajini spriječili su poljoprivrednike da prodaju svoje usjeve 2023.
Izvozni sporazum je smanjio ogromne zalihe koje je Ukrajina prikupila nakon ruske invazije, koja je zaustavila gotovo svu pomorsku trgovinu. ZusaZajedno sa usjevima koji se prodaju kroz EU, ukrajinski izvoz žitarica u sezoni 2022/23. odgovara onom u sezoni 2021/22.
Sa početkom nove žetve, ovaj napredak je sve manji: početkom juna, manje od dva broda dnevno su obrađena, što je znatno ispod izvoznog kapaciteta. Moskva je blokirala jednu od tri otvorene luke i nijedan novi brod nije primljen od 26. juna, iako ukrajinska uprava morskih luka protjeruje skoro 30 brodova koje su registrovale ostale tri strane.
“Čini se da je sporazum zastario. Kada stigne nova žetva, pristup morskim lukama bit će ključan za ukrajinsku poljoprivredu i globalni bilans stanja”, kažu analitičari Rabobanke.
Raskid sporazuma primoraće Ukrajinu da izvozi više poljoprivrednih proizvoda preko dunavskih luka, kao i železničkim i drumskim tranzitom preko granice EU. Ove rute su se pokazale kao ekonomski spas: tonaža sada premašuje onu koja se prevozi preko Crnomorskog koridora, a vlada želi da je dodatno poveća.
Ali i to ima svoju cijenu. Poljska je zabranila uvoz žitarica iz Ukrajine zbog prevelike ponude lokalnih farmera. Druge istočnoevropske vlade također su uvele ograničenja.
Najveći problem za ukrajinske izvoznike je trošak, koji se povećava kada se žito mora transportovati na velike udaljenosti i preko željezničkih pruga različitih veličina. "Po trenutnim troškovima logistike i tržišnoj cijeni, sve žitarice su u gubitku", navode iz Agrotrade grupe.
Neki vide prednost ako koridor propadne: izvoz iz Crnog mora mogao bi se ubrzati ako Ukrajina odluči da zadrži luke otvorene, a da je ne ometa kontrola brodova koja je naložena sporazumom, kaže Andrej Novoselov, analitičar Barva Investa.
Kernel Holding SA, najveći ukrajinski izvoznik suncokretovog ulja, rekao je da je spreman da nastavi slanje tereta ako se slože ministarstva odbrane i infrastrukture. Ukrajinska vlada je u junu uspostavila osiguravajući fond od 547 miliona dolara za kompenzaciju kompanijama čiji brodovi pristaju u crnomorskim lukama ako se ugovor o izvozu otkaže.
Nejasno je da li bi brodarske kompanije bile spremne da prođu kroz ratnu zonu bez podrške međunarodnog sporazuma. Dvojica turskih zvaničnika izjavila su pod uvjetom anonimnosti da su buduće ukrajinske isporuke malo vjerovatne kada ugovor istekne.
izvor: Ukragroconsult (Ukrajina)