Na tržištu brašna svi su u minusu ove sezone, kako kazahstanski prerađivači žita, tako i njihovi glavni kupci u centralnoj Aziji. Razlog je pad cijena pšenice. Odnosno, mukomolije imaju u jesen Žitarice kupio po 120 hiljada tenge po toni i sada moram brašno prodati po 115-110 hiljada tenge po toni. To je za njih nedostatak. Isto važi i za kupce – kupili su brašno po određenoj ceni, a onda je cena pala. Odnosno, prije mjesec dana cijena je bila 260 dolara po toni, sada je 240 dolara po toni. Sada, tokom toplotnog talasa, brašno više nije moguće dugo skladištiti i skladišta su prinuđena da prodaju robu po sadašnjoj ceni - uz gubitak za sebe.
Kriza industrije
Situacija u industriji prerade žitarica u Kazahstanu je kritična. Naročito u regiji Kostanay, gdje se nalazi većina mlinova u zemlji, 90 posto mlinskih kompleksa ne radi. Slična situacija je i u drugim regijama. U junu i julu statistika će pokazati ogroman pad izvoza brašna iz Kazahstana. To je loše za državu - manje devizne zarade i izgubljeni poslovi. Osim toga, nesakupljeno žito uzrokuje porast zaliha koji se prenose, što zauzvrat vrši pritisak na cijene pšenice.
Postoji nekoliko razloga za ovu situaciju. Glavni problem su niske otkupne cijene za brašno, koju nude kupci u Afganistanu, glavnom tržištu za kazahstansko brašno posljednjih godina. S obzirom na cijene sirovina i prodajne cijene krajnjeg proizvoda, rentabilnost proizvodnje brašna je skliznula u negativnu teritoriju.
Ruska pšenica košta oko 14.000 rubalja po toni (bez PDV-a) u fabrici u Kostanaju“, objašnjava Alikhan Talgatbek. – Domaća pšenica košta oko 90.000 tenge (sa PDV-om). Izvozna cijena za brašno lošiji kvalitet koji prihvata Afganistan je 240 dolara na granici (DAP Saryagash). U najboljem slučaju to je oko 250 dolara. Ova cijena uključuje 45 dolara za prevoz od Kostanaj do željezničke stanice Saryagash. Čak i ako uzmete rusku pšenicu bez PDV-a, cijena po toni brašna je sada 270 dolara. A da bi se ostvario barem mali profit, prodajna cijena u Saryagashu trebala bi biti najmanje 285 dolara.
Kupci iz Centralne Azije nisu voljni ili u mogućnosti da plate više. Svi su pretrpani u svojim kampovima zbog velikog protoka od decembra do aprila”, rekao je on. To je dovelo do prevelike ponude na tržištu. Osim toga, očekuje se daljnji pad cijena žitarica i brašna. Ovo primorava kupce na pauzu i raskid ugovora.
Ruski višak pšenice također dolazi u obzir - zemlja traži nova tržišta, uključujući povećanje proizvodnje i prodaje brašna.
ruski brašno sada se otprema u Avganistan preko Kaspijskog mora”, rekao je Alikhan Talgatbek. – Istovara se u Turkmenistanu i kopnenim putem transportuje u Avganistan. Jeftinije je.
Zamka PDV-a
Drugi najvažniji problem je propust države da vrati PDV izvoznicima brašna. Time je kompletna privreda prerade žitarica odmah u deficitu od 12%. S obzirom da je proizvodnja već na niskoj profitnoj marži, to nema smisla i kompanije prestaju da rade.
Državni dug prema industriji PDV-a je sada veoma visok”, rekao je Alikhan Talgatbek. – Ukupno, budžet sada duguje prerađivačima žita više od 40 milijardi tenge. Neke kompanije duguju po 1,5-2 milijarde tenge. Većina ih se nakupila do 2022. A koliko znamo, niko ih neće namiriti. Kao rezultat toga, obračuni bez povrata PDV-a će ići u deficit za 15-20%.
Razlog neplaćanja je to što poreznici sumnjaju da je partner mlinarskog preduzeća redom plaćao PDV. Ovo odgađa povrat poreza za gigantske iznose.
Lanac je sljedeći: Trgovačka kuća je izvozila brašno kupujući ga iz mlina”, objašnjava Alikhan Talgatbek. – To znači da je preuzeo PDV mlina. Mlin je zauzvrat kupio pšenicu z. B. iz Prodkorporacije. “Prodkorporacija ga je kupila od nekog drugog, kupila ga je od nekog drugog. Negdje u ovom lancu poreski inspektori su utvrdili neke prekršaje. Kao rezultat toga, PDV se ne vraća izvozniku, trgovačkoj kući. I još nije konačno razjašnjeno da li se prekršaj odnosio na otkup pšenice ili ne. Možda je to bila neka vrsta usluge. Ili se radilo o prodaji drugih vrsta poljoprivrednih proizvoda. Ne znamo šta je bilo peto ili šesto pleme. Ali rezultat je isti – izvoznik ne dobija povrat PDV-a.
Opasno zrno
Tržište brašna će se tek polako oporaviti na jesen kada skladišta u centralnoj Aziji budu prazna. Pitanje je, međutim, kako će se ovosezonska iskustva pretočiti u naredne. Sve više mukomologa zaključuje da kazahstanska pšenica postaje "toksična" (u ekonomskom smislu), rekao je Talgatbek. Drugim riječima, opasno je raditi s njim, jer je praktično nemoguće povratiti PDV. Domaćim prerađivačima je lakše i isplativije preći na rusko žito. Ili općenito preseljenje proizvodnje u susjednu zemlju, Uzbekistan ili Rusiju.
Nema problema sa povratom PDV-a za rusko žito“, kaže Alikhan Talgatbek. – Kupiš je, platiš uvozni porez, a i tada košta isto kao kazahstanska pšenica, ako ne i manje. Preradite ga, izvezete brašno - i bez problema dobijete povrat PDV-a. Bolje je ne raditi sa kazahstanskom pšenicom, ona je “otrovna” kao što svi mlinovi sada znaju. Ako uzmete tonu kazahstanske pšenice, imat ćete problema s njom, a nećete dobiti ni povrat PDV-a na sav svoj izvoz. Zašto su nam ovi problemi potrebni? Ponavljam: sada je lakše uvoziti sirovine, prerađivati ih i izvoziti finalni proizvod. I ne petljaj se sa kazahstanskim žitom. Ovo je globalna promjena mentaliteta među procesorima i kada se to dogodi biće vrlo teško vratiti se.
Ekspert takođe ističe da su među vlasnicima mlinova u Kostanaju strani biznismeni. Gledaju uslove i odredbe u različitim zemljama i biraju one najbolje. Ako postoje takvi problemi za izvoznike u Kazahstanu, za koje je kriva vlada, onda je sasvim moguće prebaciti posao u Uzbekistan ili Rusiju, gdje nema problema.
pritisak na cene
Rezultat je jasan svim učesnicima u industriji: s obzirom da su mukomole drugi najveći kupac kazahstanske pšenice (posle trgovaca), njihovo odbijanje da kupe kazahstansko žito dovešće do naglog povećanja nezatražene ponude na tržištu. To će dovesti do još većeg pritiska na cijene. A cijena kazahstanske pšenice će nastaviti da pada sve dok ne dostigne cijenu ruske pšenice. A cijene na ruskom domaćem tržištu trenutno su oko 10-11 hiljada rubalja po toni, preračunato po trenutnom kursu - 55-60 hiljada tenge. Kazahstanska pšenica se trenutno nudi po ceni od 81-82 hiljade tenge po toni.
Naravno, mnogo će zavisiti od toga kakvu će žetvu imati Kazahstan i Rusija ove godine. I općenito o tome kako će se razvijati cijene pšenice na svjetskom tržištu. Trenutno svi čekaju i gledaju vrijeme. U Kazahstanu se nazire suša, a toplotni talasi su i u pograničnim regionima Rusije. Međutim, još je prerano za prognoze i situacija će se sredinom jula razjasniti. Onda ćemo vidjeti kakve cijene na jesen može očekivati tržište pšenice i brašna.
izvor: Ukragroconsult (Ukrajina)